Saveti kako povećati energiju

Na osnovu opsežnih istraživanja predstavićemo vam listu veoma korisnih saveta. Uz pomoć njih lakše ćete doći do boljeg sna, bićete zdraviji, srećniji, vitalniji, a neki od njih će vam pomoći i da izgubite višak kilograma. Boravak na jutarnjem suncu Ćelije kože efikasnije štite od sunca u jutarnjim satima, a osetljivije su kako dan odmiče. To ...

Saveti kako povećati energiju

Na osnovu opsežnih istraživanja predstavićemo vam listu veoma korisnih saveta.

Uz pomoć njih lakše ćete doći do boljeg sna, bićete zdraviji, srećniji, vitalniji, a neki od njih će vam pomoći i da izgubite višak kilograma.

Boravak na jutarnjem suncu

Ćelije kože efikasnije štite od sunca u jutarnjim satima, a osetljivije su kako dan odmiče. To je zbog toga što je nivo proteina koji štite DNK najviši nakon buđenja a tokom dana se smanjuje. Imajući to u vidu, izlaganje suncu u prepodnevnim satima je manje štetno nego ono u poslepodnevnim. Rad u bašti ili šetanje psa su aktivnosti koje bi trebale da se obavljaju rano ujutro. Ovde se ne računa upotreba solarijuma.

Unos kalijuma

Kardiolozi preporučuju da svako treba da poboljša odnos natrijuma i kalijuma. Odnosno, da smanji unos natrijuma (kuhinjska so) ili poveća unos kalijuma - najbolje bi bilo da se uradi i jedno i drugo. Razlog je taj što kalijum ublažava hipertenzivno dejstvo koje stvara natrijum. Prema istraživanjima, prekomerne količine natrijuma koje čovek unese u organizam, praćene nedovoljnim količinama kalijuma dovode do većeg rizika od srčanog udara. Dokazano je da uvećanje unosa dnevne količine kalijuma za 1,600 mg (šolja mleka, 1/4 avokada) smanjuje rizik od moždanog udara za čak 21%. Preporučena dnevna količina kalijuma iznosi 4,700mg. U izvore kalijuma spadaju i banane, suvo grožđe, suve kajsije, kakao, spanać, običan jogurt, riba, itd.

Ustanite i izbrojte do 60

Prema iskustvima, ni intenzivan trening nakon posla neće mnogo pomoći ako većinu dana provodite u sedećem položaju. Dokazano je i da ljudi koji prave česte pauze u poslu, ustaju od stola, makar i na 60 sekundi imaju niži nivo lošeg holesterola u krvi, vitkiji struk, bolje reaguju na insulin od onih koji sede satima bez obzira na kasniju fizičku aktivnosti. Stručnjaci kažu i da često ustajanje i kratke šetnje mogu zaštiti osobu od karcinoma, posebno onog koji napada debelo crevo. Kretanje se polako isključuje iz svakodnevnog života i potrebno je vratiti ga, što pre. Korak po korak. Dovoljno je da stojite dok pričate telefonom, radni sastanci takođe mogu da se održavaju na nogama. Ustanite od stola, napravite nekoliko koraka što češće tokom rada, i vaš organizam će vam biti zahvalan.

Počnite dan unosom proteina

Ukoliko izostavite doručak glad će prvo da vas odvede do nezdrave, najčešće i masne hrane. Prema istraživanjima, ljudi koji u toku dana unesu manje od 15% proteina od ukupnog broja kalorija, više su gladni nakon doručka. Samim tim i češće uzimaju užine tokom dana, a unos viška kalorija logično znači i višak kilograma. Zbog toga važi preporuka da se proteini unose ujutro, a ne u kasnijim obrocima, posebno za večeru. Tvrdo kuvana jaja i jogurt spadaju u visokoproteinski doručak. Nakon njega tokom prepodneva možete grickati bademe ili semenke i na taj način ćete svom organizmu obezbediti odličan izvor proteina i korisnih masnih kiselina.

Rano u krevet, raniji obroci

Tražite dobar razlog za raniji odlazak u krevet? Noćne ptice su češće gojazne od ljudi koji u krevet odlaze pre ponoći. Prema istraživanjima, oni koji dugo ostaju budni, i čija se polovina sna odvija nakon 5,30 ujutro, jedu više brze hrane i unose veću količinu kalorija nakon 20h. Dokazano je da što se više kalorija unese nakon 20h, time je veći BMI. Zbog toga rano buđenje, u isto vreme, i raniji odlazak u krevet takođe u isto vreme su veoma korisni. Organizacija je poželjna i kod ishrane, tako što ćete jesti obroke uvek u isto vreme svakog dana. Nemojte prespavati jutarnji obrok.

Šetajte

Istraživanja potvrđuju da su aerobne aktivnosti dvostruko korisne. Korisne su i za telo i za um. Da bi shvatili njihovu korist potrebno je navesti ono šta se dešava pri nedostatku istih. Hipokampus je deo mozga koji je značajan za memoriju. On se svake godine smanjuje za 1-2%, što povećava rizik od demencije. Prema novim istraživanjima, hipokampus se kod osoba koje šetaju brzim korakom oko 45 min, tri puta u toku nedelje uvećava za oko 2% godšnje. Svaka aktivnost kojom ubrzavate rad srca je korisna i u redu. Godine života ne treba da budu prepreka da budete aktivni.

Pažljivo sa slatkišima sa veštačkim šećerom

Ukoliko neka namirnica ne sadrži prirodni šećer ne znači i da nije štetna za vaše zube. Kiseli i voćni ukusi u slatkišima mogu da reaguju sa veštačkim zaslađivačima. Tako stvaraju kiselinu koja slabi gleđ zuba. Voćne bombone koje se sporo otapaju dovode do dužeg zadržavanja kiseline u vašim ustima.

Zanimljivo, žvakaće gume su najmanje opasne. Čak i one voćne vrste nisu toliko opasne jer žvakanje stimuliše stvaranje pljuvačke koja ispira kiselinu iz usta. Ako ste osoba koja ne može bez bombona onda uzmite one sa ukusom peperminta. Ukoliko baš ni to ne pomaže, ne zaboravite da nakon svakog obroka, ili konzumiranja kisele hrane i slatkiša operete zube.

Jedite kinou

Kinou je žitarica, koja potiče iz Južne Amerike, bogata proteinima, magnezijumom i biljnim vlaknima. Jedna porcija ove žitarice sadrži duplo više proteina i osam puta više biljnih vlakana od porcije belog pirinča. Zbog toga neki kinou smatraju supernamirnicom. Priprema s lako, kuvanjem u posoljenoj vodi. Možete je koristiti kao dodatak jelima i salatama ili kao glavni obrok.

Joga

Vežbe joge su mnogo delotvornije za pitanje bolova u leđima od fizikalne terapije. Joga ublažava i druge bolove i tegobe, najverovatnije zbog načina na koji su um, disanje i pokreti tela povezani. Vežbanjem joge pokrećete celo telo, ne samo jedan deo. Kada trpite hroničan bol, to se obično održava i na celo telo. Tretiranje dela koji je povređen ili isključivo lečenje nije dovoljno.

Zamislite nešto gore, neki lošiji scenario

Umesto da sabirate sve dobre stvari u svom životu, za promenu počnite da ih oduzimate. Nekoliko minuta svesno zamišljajte kakav bi život bio bez ljudi i bez stvari koje volite i koje čine vašu svakodnevnicu. Tada će vam se javiti osećaj zahvalnosti, sreće i mnogo snažnija ljubav, a vama dragi ljudi će ponovo biti posebni.

Rashladite se za dobar san

Da bi nesmetano utonuli u san, i osigurali njegov kvalitet po rečima eksperata potrebno je da dođe do pada temperature tela i mozga. Zbog toga temperatura u spavaćoj sobi ne bi smela da bude preko 18 stepeni celzijusa. Korisno je i tuširanje toplom vodom pola sata do sat pre nego što odete na spavanje. Rashladni sistem tela će odreagovati na ovaj stimulans.

Više se fokusirajte na supružnika, a manje na decu

Vitalan brak u kojem vlada ljubav mora se osvežavati iskustvima, novim uspomenama i novim pričama. Otkažite ponekad izlet ili neke druge posete i to vreme posvetite partneru. Provedite više vremena sa njim, kao i sa drugim odraslim ljudima.

Ubrzajte vaš metabolizam

Primer za to je unos čili papričica. One su mnogo više od običnog sastojka u hrani. Kapsacin, aktivni sastojak čili papričica stimuliše metabolizam sat vremena posle obroka. Ukoliko konzumirate začinjenu hranu brže ćete se zasititi i nećete doći u situaciju da se prejedete. Dodatni plus, paprike su bogate vitaminom C.

Započnite vaš dan čokoladom

Teobromin je materija slična kofeinu. Jedna kockica crne čokolade sadrži dovoljnu količinu ove materije da vas ujutro razbudi a nepreveliku da bi kasnije izazvala nagli pad šećera u krvi. Uz to, crna čokolada je puna antioksidansa a on podiže raspoloženje i još bitnije umanjuje rizik od srčanog udara.

Pravilo 20 sekundi

Razlika između postavljanja i ostvarivanja cilja prema psiholozima je 20 sekundi. Zbog čega? Ukoliko premostimo tih 20 sekundi koji su potrebni da se započne neki zadatak, bili bi istrajniji u njegovom izvršavanju. Primer, ako želite da vežbate ujutro, noć pre ostavite svu potrebnu opremu kraj kreveta. Na ovaj način možete smisliti načine da olakšate bilo koji cilj.

By: TV Exposed