Crkva, džamija, muzej: Aja Sofija - Turske destinacije

Aja Sofija ili Crkva Svete Mudrosti danas je muzej te istovremeno jedno od najvelebnijih zdanja u Istanbulu. Neizostavna je turistička atrakcija, a u njoj se možete zadržati satima. Povjesničarima umjetnosti i arhitektima neiscrpno je vrelo...

Šećući po palači Topkapi razmišljamo kako su stoljećima sultani vladali i upravljali svijetom iz toga kompleksa, u palači Dolmabahče divimo se bogatstvu ornamenata, silnim lusterima, tepisima... U Ajasofiji pak stojimo i gledamo da je netko prije 1500 godina uspio podignuti takvo zdanje koje i dan danas stoji na nogama.

Govoreći o počecima, Aja Sofija je građena od 408. do 415. godine te dovršina 10.10.415. godine, ali je uništena u požaru koji izbija tijekom pobune Nika 532. godine kada je bizantski car Justinijan I. zamalo izgubio prijestolje, no dao ju je odmah ponovno izgraditi tako da je 537. godine podignuta i postigla svjetsku slavu. Gradilis u ju arhitekt Antemije iz Trala i matematičar Izidor iz Mileta.

Aja Sofija je prva kupola na pandantivima (sferični trokuti kojima se s kvadratne osnove prelazi na sferični oblik), koja je bila izgrađena do tih razmjera da je zato postala od velikog značenja za sve bizantske građevine, kao i kasnije za građevine na zapadu.

Najveća crkva na svijetu, Aja Sofija, bila je mjesto u kojemu se krunuli bizantski carevi da bi nakon osmanskoga ulaska u grad 1453. godine prenijenjena u džamiju. Kršćanske freske nisu uništene već samo prekrivene, a izvana su dodana četiri minareta.

Nerazriješeni su detalji oko ulaska sultana Mehmeda Osvajača (tur. Fatih) u grad, pa tako dok Zapadni izvori tvrde da se sav narod Konstantinopola sakrio u Aja Sfoju, pa su Osmanlije počinile pokolj do te mjere da je krvi bilo do koljena, Istočni izvori negiraju takvo što, kažu da je Fatih poštedio sav narod te nije ubio nikoga.

Postoji i zanimljiva legenda koja se nadovezuje na prvu teriju i na neki ju način legitimizira: vjeruje se da su pokolj i zarobljavanje izbjegla samo dvojica redovnika koji su se pred Osmanlijama popeli na galeriju crkve i ondje ušli u zid iz kojega će izaći kad grad opet bude kršćanski.

Tijekom osmanske opsade grada pojavila se i misteriozna crvenkasta svjetlost koja se penjala po kupoli dok na kraju nije izašla iz samoga zdanja, što neki tumače kao da je Duh Sveti napustio Istanbul.

Na njenoj izgradnji radilo je preko 10000 radnika pet godina (532-537). Njena unjutrašnjost je 70 x 75 metara. Četiri ogromna stuba nose kupolu prečnika 32 metra na visini od 65 metara.

Nakon što je bila katedrala (547-1054), pravoslavna katedrala (1054-1204), rimokatolička katedrala (1204-1261), opet pravoslavna katedrala (1261-1453), džamija (1435-1931), zahvaljujući prvome turskom predsjedniku Mustafi Kemalu Ataturku 1935. godine prenamijenjena je u muzej te se kao takav koristi i dan-danas.

By: TV Exposed