Palača Dolmabahče - Turske Destinacije

Po važnosti druga osmanska palača jest Dolmabahče. Smještena je na Bešiktašu, europskome dijelu Istanbula na samoj obali Bospora te je u razmacima od 1856. do 1887. te od 1909. do 1922. godine bila središtem osmanske vlasti. U međuvremenu je tu ulogu imala palača Yildiz. Gradnja palače Dolmabahče započeta je pod naredbom 31. osmanskoga sultana, Abdulmedžida ...

Palača Dolmabahče - Turske Destinacije

Po važnosti druga osmanska palača jest Dolmabahče. Smještena je na Bešiktašu, europskome dijelu Istanbula na samoj obali Bospora te je u razmacima od 1856. do 1887. te od 1909. do 1922. godine bila središtem osmanske vlasti. U međuvremenu je tu ulogu imala palača Yildiz.

Gradnja palače Dolmabahče započeta je pod naredbom 31. osmanskoga sultana, Abdulmedžida prvi, a trajala je od 1843. do 1856. godine. Sultani su prije toga stolovali u palači Topkapi, međutim ta srednjovjekovna nije više mogla zadovoljavati sve sultanske potrebe.

Uspoređujući suvremene stilove, luksuz i komfor, kao i ostale palače europskih monarhija, Abdulmedžid odlučuje dati izgraditi novu palaču, a taj su posao odradili arhitekti Garabet Balyan, Nigogayos Balyan i Evanis Kalfa, Armenci. Gradnja je iznosila pet milijuna zlatnih osmanskih lira što odgovara 35 tona zlata, a ta je suma odgovarala otprilike četvrtini godišnjega poreza. Radnju su omogućili smanjivanje vrijednosti novca kao i strani dugovi. Nakon financijskih problema koje je uzrokovala izgradnja palače, Osmansko je Carstvo Rusija proglasila „Bolesnikom s Bospora.“

Dolmabahče je najveća palača u turskoj i proteže se na 45 tisuća kvadratnih metara, sadrži 285 prostorija, 46 hodnika, 6 hamama (turskih kupatila) i 68 zahoda. Govoreći o stilu, primjećuju se elementi baroka, rokokoa i neoklasicizma pomiješani s tradicionalnom osmanskom arhitekturom. I dok je Topkapi urešen izničkom keramikom, palačom Dolmabahče domniraju zlato i kristali. Najveći luster od bohemijanskog kristala na svijetu nalazi se u prijamnoj dvorani Palače. Osim toga, korišteni su i najskuplji kameni, kao što je to mramor iz obale Mramornoga mora, egipatski alabaster i sl.

Vanjska vrata palače

Palača je bila domom šestorice sultana sve do ukidanja kalifata 1924. godine, tako je da posljednji kalif koji je tamo stolovao bio Abdulmedžid Efendi. Godine 1925. palača je pretvorena u nacionalno nasljeđe Republike Turske, a koristio ju je ljeti prvi turski predsjednik i osnivač Republike Turske, Mustafa Kemal Ataturk. U istoj je i preminuo 10.11.1938. godine. I dok veliki satovi izvan palače pokazuju točno vrijeme prema turskome lokalnom vremenu, sat u sobi u kojoj je preminuo Ataturk pokazuje 9:05, trenutak u kojemu je napustio ovaj svijet.

Prostorija u kojoj je preminuo prvi turski predsjednik, Mustafa Kemal Ataturk

Palača je danas otvorena za posjetitelje. Posebno se naplaćuje ulaz u samu palaču, a posebno u zgradu harema.

Prema: Wikipedia, By: TV Exposed