Potopljena Cisterna - Turske destinacije
Istraživanje povijesnoga poluotoka u Istanbulu nikako da završi… Mnogo je zdanja kojima se divimo izvana, a iznenađenja ne prestaju ni ispod zemlje. Jedno od njih je Cisterna bazilike (tur. Yerebatan Sarayı ili Yerebatan Sarnıcı), tj. potopljna palača ili potopljena cisterna. Cisterna se nalazi u neposrednoj blizini Aja Sofije, ni stopedeset metera jugozapadno od nje. Izgrađea je u ...
Istraživanje povijesnoga poluotoka u Istanbulu nikako da završi... Mnogo je zdanja kojima se divimo izvana, a iznenađenja ne prestaju ni ispod zemlje. Jedno od njih je Cisterna bazilike (tur. Yerebatan Sarayı ili Yerebatan Sarnıcı), tj. potopljna palača ili potopljena cisterna.
Cisterna se nalazi u neposrednoj blizini Aja Sofije, ni stopedeset metera jugozapadno od nje. Izgrađea je u VI. stoljeću za vrijeme bizantskoga cara Justinijana I. Velikoga kako bi se gradu čiji je broj stanovnika neprestance rastao osigurala pitka voda.
Istanbul je, naime, dugo vremena imao problema s pitkom vodom pa su se tako u bizantsko vrijeme gradile podzemne cisterne i zidovi kojima se u grad dopremala voda, a slična se politika nastavila i u Osmanskome Carstvu. Postoje navodi i da je u Osmanskom Carstvu gradnja objekata takve namjene namjerno zaustavljana kako bi se smanjio broj doseljenika u grad.
Cisterna je podzemna komora promjera 138 x 64.6 metara ispunjen šumom snažnih stupova i lukova. Građani u njezinoj blizini su dolazili do vode kroz velike okrugle otvore na njezinom svodu.
Sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća, pošto je područje oko bazilike nacionalizirano i nakon što je izgrađen monumentalni ulaz u Cisternu, provedeno je čiščenje od mulja i prljave vode kada su se ukazale dvije velike glave dviju meduza, koje su bile baze stupova na sjeverozapadnoj strani, a riječ je je o veličanstvenim skulpturama čije je podrijetlo nepoznato, a datariju se u najranije razdoblje antičkog Konstantinopola.
Jedan nastavak filmske serije o James Bonud snimao se u Cisterni.
By: TV Exposed
